Greška
  • JUser: :_load: Nije moguće učitavanje korisnika sa ID: 43

HKUD "HUTOVO"

Utorak, 10 Veljača 2015 15:16

Encyclopedia Hutovo ili činjenice koje bi trebao znati svaki Hutovac i gost namjernik vol.2 Istaknuto

Napisao 
Ocijeni sadržaj
(2 glasova)

Hutovo se nalazi na 310 m nadmorske visine. Ime je dobilo po vlastelinu Huti (< rom. huta 'sokol').Mjesto je razasuta/razbijena tipa, a prostire se od Prijevora do Okladnice u dužini 3 km. U središtu je Općine Neum, u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, u Bosni i Hercegovini.

U povijesnim se vrelima Hutovo (Utovo) prvi put spominje 28. prosinca 1423. godine, a drugi spomen mjesta potječe iz 1525., kada je fra Siksto iz Slanoga na Pavlovdan slavio svetu misu u Oltarištu uz jezero Vrutak.

STANOVNIŠTVO:

Na području Hutova i okolice koja njemu gravitira žive od pamtivjeka iskoro isključivo Hrvati. Vrlo je rijetko u povijesti bilo i trajnih stanovnika nekog drugog naroda.

Prema neslužbenim informacijama Hutovo trenutačno broji 93 stalna stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika u Hutovu trenutno živi čak 17 starih momaka ili ti ga neženja, naočitih, kršnih, ornih za rad, stoga drage, neudane čitateljice, evo vam prilike.

RELJEF:

Hutovo je smješteno na tipičnom donjohercegovačkom kamenjaru, pokrivenim šturim raslinjem iz koga strše veća i manja brda između kojih se visinom ističu ova: Žaba( vrhovi Ilijino brdo ili Crkvina 953 m, Kapavica 802 m, Orlović 700 m), Treskavac 731 m, Ruštica 728, Treštenica 665, Nin 646, Previšića Gradina 628, Vjetrenik 623, Orlovići 617, Spasov Krst 611, Hutovska Gradina 593 i dr.

Od Popova je u sklopu ovoga područja nekoliko manjih cjelina. Zablatak i Vrutak u potpunosti pripadaju Hutovu te veći dio područja do iza Crnulje i ispred Turkovića. Popovo u cjelini (do Poljica) obuhvaća oko 322 kvadratna kilometra.

Pogled sa Gradine

Vode:

Jedina rijeka koja teče ovim područjem je Trebišnjica. Danas to u više i nije rijeka u pravom smislu nego dugi betonski kanal koji njenu vodu dovodi u akumulacijsko jezero Vrutak. Akumulacijsko jezero na području starog Vrutka stvoreno je na oko 200 duluma obradive površine. Površina jezera iznosi 73.98 hektara. Područje Popova je dosta plavno područje, teško je pronaći godinu u kojoj nije potonulo. Na tom području nalazi se mnoštvo područja od kojih ističemo najveći, ponor Doljašnicu, ponor koji bi u sekundi gutao 115 kubika vode.

 Klima:

Na klimu ovog područja znatno utječe blizina mora koje je udaljeno 20 kilometara zračnom linijom. Taj utjecaj donekle smanjuje planina Žaba i brdo Gradina. Klima je uglavnom mediteranska. Prosječna godišnja temperatura je 14 °C, ljetna 25 °C, a prosječna temperatura u siječnju je 6 °C. Najviša temperatura mjeri se u srpnju i početkom kolovoza a penje se i do 40 °C( toliko je bilo 24.srpnja 1981.) u hladu. Najniža temperatura izmjerena je 16. veljače 1962. - 16 °C. U ožujku 1985. kiša je padala 17 dana bez prestanka. Rekordna količina snijega izmjerene su 1964. smetovi su iznosili preko 2 m. Što se vjetra tiče najjače se osjeti jugo koji doseže veliku brzinu i ima ogromnu snagu. Nešto slabije snage je sjeverni vjetar-Bura a ljeti se javi i tzv. maestral.

 

Snijeg i led okovali jezero Vrutak 2005. godine, foto: Željko Vukorep

Flora:

Biljni svijet ovog područja nije bujnog izgleda prema se u novije vrijeme brže razvija. Vegetacijski pokrivač ovog područja je mješavina listopadnog i zimzelenog drveća i drugog raslinja. Tako u Hutovu do oko 300 m nad morem nalazimo mediteransko zimzeleno raslinje: česmina, zelenika i crna smreka, a u novije vrijeme zasađeni su čempres i poneki bor. Od listopadnog drveća dominira jasen, hrast, cer, grab, crnograb, kljen, drijen, divlja kruška, zova, trijensla, vrba, jablan, brijest a u novije vrijeme i lipa, platan, murva i lovorika. 

Od plodonosnih stabala tu su: orah, smokva, trešnja, jabuka, višnja, maslina, košćela, kruška, bajam, breskva, dunja, kesten, kajsija, šljiva, kivi, vinova loza.

Od nižeg raslinja na području je posebno rasprostranjena zanovijet kao i drača, kupina, trn, brštan, više vrtsta šipaka, konopljika. 

Karakteristično bilje: kadulja, smilje, vrijesak i buhač. Od povrća najčešće se uzgajaju razne vrste graha, krumpir, kupus( raštika i glavati) paradajiz, paprika, patlidžani, razne vrste salata, luka, tikve, bostan, lubenica, mrkva, peršun, krastavac te špinat i blitva. 

Fauna: 

Danas na području Hutova, u niskim šumama stanuje vepar. Još uvijek je prisutan i Vuk. Lisica je također trajni stanovnik kao i zec, lasica i kuna. Od noćnih stanovnika posebno treba istaknuti dvije vrste ježa. U kamenjaru žive razni gmizavci: od otrovnica tu su poskok, crnokrug, riđovka a od neotrovnih zmija nailazimo na kraušca, sopulju. Žive i dvije vrste blavora, dugi gušter Zelembać i tzv gušterice. Prisutan je i poluotrovni gušter Tarantula. Kornjača je također trajni stanovnik ovog kraja.

Od ptica tu su: vrabac, kos, slavuj, carić, lastavica, djetlić, sova, ćuk, kukavica, sjenica, pastirica, drozd, čavka, vrana, kobac, jastreb golub.

Treba istaknuti i Orlove koji su ovdje u prošlim vremenima masovno obitavali te divljeg sokola koji danas živi na ovom području. U novije vrijeme česti su i galebovi i čaplje koji se mogu pronaći na jezeru Vrutak. Na području Popova mogu se pronaći i patke( najviše u vrijeme tonjenja polja).

Danas u akumulacijskom jezeru nailazimo na nekolike vrste riba: šaran, gera, cinkva, klem, strugač, ruski amur, babuška i poneki somić. Riba u jezeru prilično napreduje pa šarani dosegnu težinu i do 15 kg. 

Na ovom području u prošlosti su se masovno uzgajale ovce, koze, goveda, konji, mazge. Danas se samo pojedinci još bave uzgojem krava, svinja, peradi a u manjoj mjeri i uzgojem ovaca i koza.

KULTURA I SPORT:

Od 1991. u Hutovu djeluje Društvo prijatelja starina „Hutovo“ koje je izdavalo list „Vrutak“ (11 brojeva), organiziralo više raznih manifestacija („Hutovski karneval“ i „Ivanjski kresovi“) i snimilo više televizijskih emisija o kulturno-povijesnoj i spomeničkoj baštini Hutova. Mjesečnik „Glas Hutova“ izlazi od ožujka 2010.

Nekoliko je godina djelovao i Boćarski klub „Hutovo“ nastupavši u prva dva ranga Boćarskog saveza BiH sa zapaženim rezultatima, a održava se i „Turnir generacija“ u nogometu. Na športskom centru „Obrtanj“ već se nekoliko godina održava nogometni susret Nevjesta i Zaova, jedinstven događaj u Bosni i Hercegovini.

HKUD „Hutovo“ imalo je prvi nastup na Uskrs 2011. godine. Društvo je nastavilo održavanje tradicionalne manifestacije „Ivanjski kresovi“. Priredilo je i „Božićne običaje Hutova“, koje je HRT-ja prikazala u udarnom terminu na Božić 2013. godine.

U 2014. godini Hkud Hutovo ostvarilo je 34 nastupa diljem BiH, Hrvatske i Europe. Trenutno društvo broji 54 aktivna člana.
Prosjek godina starije grupe: 22.3 godine
Prosjek godina mlađe grupe: 10.4 godine
Prosjek godina svih članova: 16.7 godina



Prema prezimenima članova najzastupljeniji u društvu su Previšići čije prezime ponosno nosi 11 naših članova ili 20 posto članova.
Slijede Mustapići sa 10 članova,
Konjevod - 7 članova,
Vujnović - 4 člana,
Bogdan, Tapalović - 3 člana
Lovrić, Raič, Njavro, Vuletić, Obradović, Glavaš - 2 člana
Soldo, Marčinko, Obad, Marić, Filipović - 1 član

I na koncu, u Hutovu se 30. srpnja 2011. održao prvi povijesni sabor svih Mustapića svijeta!

*Izvori: Monografija ''Hutovo'', Glas Hutova

Pročitano 1073 puta Poslijednja izmjena dana Utorak, 10 Veljača 2015 18:28