HKUD "HUTOVO"

Četvrtak, 18 Veljača 2016 19:32

Rekordno topla zima u Hutovu i većem dijelu Europe, poljoprivrednici zabrinuti Istaknuto

Napisao 
Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

Rekordno topla zima  velikom djelu Europe donijela je brigu. Ponajviše poljoprivrednicima kojima najmanje odgovara topla zima i uranjeno proljeće. Na klimu Hutova znatno utječe blizina mora koje je udaljeno zračne linije dvadesetak kilometara. Taj utjecaj nešto smanjuje planina Žaba i brdo Gradina pa je znatno slabiji u Hutovu nego recimo u Broćancu. Tako bi se pri padanju snijega jasno vidjela razlika u količini padavina između Hutova i Hrasna i recimo Prapratnice. No proteklih par zima snijega gotovo da nema.

 

Klima se drastično mjenja iz godine u godinu. Konkretno u Hutovu je 1980. godine zabilježena prosječna Sječanjska temperatura zraka od 5.6 stupnjeva Celzijusa a ove godine temperatura u istome mjesecu( unatoč jednom kraćem hladnijem razdoblju) bila je skoro dvostruko viša i to prije svega zbog povremene jutarnje magle koja je pridonijela malo nižoj temperaturi. O veljači da i ne govorimo. Uzeti ćemo u obzir malo širi prostor, prostor cijele Dalmacije gdje se prosječna temperatura u Veljači kreće od 7.5 do 10 stupnjeva. Sredinom mjeseca veljače mjerene su temperature od 24 stupnja. U Neumu se noćne temperature nisu spuštale ispod 18 stupnjeva! Vrijeme primjerenije lipnju. Hercegovina=Kalifornija. 

Utjecaj promjene klime na biljni i životinjski svijet

Klimatske promjene zbunjuju ljude, zbunjuju životinje pa je primjećno da mnogi gmizavci prekidaju zimski san vrlo rano te su tako ''nenaspavani'' postali opasni po ljude mnogo ranije nego proteklih godina. Također u nedostatku snijega i leda veliki broj mladih zmija i glodavaca, komaraca koji bi prije prirodnom eliminacijom ''stradao'' preko zime, preživljavaju te se tako svake godine povećava i broj zmija! No, topla zima i raniji dolazak proljeća ponajviše zbunjuju voćke i ostala poljoprivredna dobra. Sredina veljače, ugodnih 20 stupnjeva, pomisle da je travanj te puste svoje cvijetove na izlog da mi se voćari dive. Istima se kosa na glavi digne te panično traže prognozu za naredne dane u strahu od mraza i leda. Treba preživjeti i tri ''marčane bure''.

'' S obzirom na to da je kod voćaka uvijek puno različitih faktora u igri, nezahvalno je davati prognoze. Mnogi su upravo zbog toga i nesigurni što činiti i koje poslove obavljati ili ne u voćnjaku po ovakvom vremenu. Mi smo, poput većine, odlučili raditi kao i ranijih godina, te smo već od Nove godine krenuli u rezidbu voćaka koja je u tijeku, iako neki to ne preporučuju jer bi u situaciji nastupanja niskih temperatura moglo doći do ozeblina - kaže tehnolog PPK Valpova d.o.o. Željko Šutalo, dodajući da da se u sljedećem razdoblju može očekivati pojačan razvoj kukaca i gljivičnih bolesti kojima iznimno pogoduju ovakve vremenske (ne)prilike.''

Noćna mora svakog voćara

Što se vinograda tiče, vinogradari problem vide u tome što je djelomično krenula vegetacija, pa postoji opasnost od smrzavanja sokova. I oni tvrde da će se to dogoditi samo u slučaju naglog odnosno ekstremnog zahladnjenja, ali se pouzdaju u genetiku vinove loze koja je, kažu, otporna biljka.

Muku s toplim vremenom muče i pčelari jer su poljske biljke koje cvjetaju tek u proljeće sada u cvatu.

To je razlog zbog kojeg pčele napuštaju košnice u potrazi za polenom. Među pčelarima vlada prava panika zbog ovako toplog vremena jer pčele već sad troše zimske zalihe, a nedostatak hrane koju ne pronalaze u konačnici bi mogao izazvati njihov pomor.

Svaki dan veljače 2016. topliji od prosjeka?

Ove godine je stvarno veljača odlučila da ce biti znatno toplija od prosjeka u najvecem djelu kontinenta. Sto se vise priblizavamo srcu Rusije i Sibiru to je odstupanje sve izrazenije. Tako na tom podrucju dosadasnji dio veljače je topliji i od 10 ponegdje i od 12C.

Veliko odstupanje je i na Balkanu pa se vecinom radi o odstupanju od 3 do nekih 7 ili 8C. Kad u bazu podataka udu temp zraka od jucer te od danas to ce odstupanje u djelovima Balkana biti još i izrazenije.

Pored ovog pozitivnog odstupanja mozda vise zabrinjava cinjenica da je u 16 dana veljače svaki dan bio topliji od prosjeka. Još i vise brine spoznaja da bi ostalih 13 dana veljače takoder mogli biti svaki pojedinacno topliji od prosjeka sto bi dovelo do nevjerojatne situacije da u jednom zimskom mjesecu svaki uzastopni dan temp zraka je visa od prosjecne, odnosno da se u niti jednom danu temp zraka ne spusti ispod prosjeka. Upitno je cak i hoce li biti iti jedan dan u veljači u okviru samo prosjecne temp zraka. *Vremenska prognoza Silvio

Znanstevnici potvrdili: Čovjek rapidno mjenja klimu

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) 2013. godine  u Stockholmu objavio sažetak petog (AR5) preglednog izvješća o najnovijim znanstvenim činjenicama o klimatskim promjenama. Izvješće ima jasan zaključak; rasprava je gotova - klimatske promjene se događaju, posljedice su sve vidljivije, učestalije i snažnije, a najveći dio krivice za njih snose ljudi. Krajnje je vrijeme za čovječanstvo da problem počne aktivno rješavati.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) nastao je 1988. na poticaj Ujedinjenih naroda, kako bi procijenio rizik od klimatskih promjena po ljude te ljudski utjecaj na promjenu klime. Radna grupa koja je napravila ovaj izvještaj (AR5) sastoji se od 600 stručnjaka i znanstvenika iz više od 30 zemalja, dok je 9200 znanstvenih radova citirano u izvješću.

Znanstvenici UN-ova panela sa čak 95%-99% sigurnošću tvrde da su ljudi najodgovorniji za promjenu klime, dok je u posljednjem izvještaju iz 2007. godine razina njihove sigurnosti bila 90 posto. Izvješće jasno potvrđuje već poznati trend globalne promjene klime, poznat kao globalno zagrijavanje, uz napomenu da je topljenje polarnog leda i predviđeni rast razine mora brže i veće nego se očekivalo iz prijašnjih izvješća. Period između 2000.-2010. je najtoplije desetljeće otkad postoje mjerenja i ukupni trend promjene temperature je i dalje usmjeren na porast.

Ljudski utjecaj na klimatski sustav je jasan. Koncentracija ugljičnog dioksida, metana i dušikovog oksida porasli su na daleko najveće razine u posljednjih 800.000 godina. Koncentracija CO2 porasla je za 40% od predindustrijskog doba, prvenstveno kao rezultat spaljivanja fosilnih goriva, ali isto tako problemu su doprinjele i velike promjene u namjeni zemljišta poput smanjenja šumskih površina. Promjena klime je uzrokovana spaljivanjem fosilnih goriva u najbogatijem dijelu globalne populacije, dok većina negativnih posljedica najprije pogađa najsiromašnije dijelove koji imaju minimalan udio u doprinosu emisijama na globalnoj razini.

El Nino, El što?

Mnogi od vas sigurno su čuli za pojam El Niño i već znate da je nekako povezan s vremenom i klimom, no o čemu je TOČNO riječ? Kako utječe na vremenske prilike na Zemlji, kako u našim krajevima?

Punim imenom, El Niño – Južna Oscilacija (eng. El Niño – Southern Oscillation, u daljnjem tekstu El Niño) klimatski je fenomen u kojemu međudjeluju ocean i atmosfera, a javlja se svakih nekoliko godina u tropskom dijelu Pacifika. Iznimno je važan i zanimljiv jer, iako se javlja isključivo u Pacifiku, utječe na vremenske (ne)prilike diljem Zemlje.

Ime El Niño je španjolska riječ za dječaka ili djetešce, pri čemu se misli na malog Isusa, budući da fenomen najčešće počinje oko Božića.

E sad, što se točno događa?

El Niño karakterizira povećanje temperature površine mora, obično od 1 do 3 stupnja, u istočnom Pacifiku. Taj porast, iako se možda čini malen, povlači za sobom niz procesa poput domino efekta. Uz to, javljaju se i izmjene u polju tlaka zraka pa zato i pasati znatno oslabe.

Okolna područja na kojima uobičajeno dominiraju visok tlak i stabilnije te sušnije vrijeme postaju vrlo kišna te ih, nerijetko, pogađaju poplave. S druge strane, na područjima koja su inače kišnija, odjednom, velik manjak oborine, pa se javljaju suše i požari. Posljedice mogu biti zastrašujuće. Dugo se mislilo da je El Niño lokalna pojava, tj. da utječe samo na vremenske prilike u okolici Pacifika. No, 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća pokazano je da se neuobičajene vremenske prilike za El Niña javljaju i drugdje, pa čak i u Europi, koja je više od 10 000 kilometara udaljena od Pacifika. Zbog tako velike udaljenosti, utjecaj je znatno slabiji nego, primjerice, na područje Južne i Sjeverne Amerike. Ipak, ne možemo reći da nije zamjetan. Tako su, recimo, za vrijeme El Niña, na našem području Europe zime u pravilu toplije i vlažnije! Znanstvenici su još 2014. godine najavili stvaranje El Nina koji se javlja ne pravilno svakih 2-7 godina, te njegovo potpuno jačanje ove godine.

No javlja se i ogranak meteorologa koji skuplja sve veći broj poklonika koji tvrde kako je ovo sve uvod u novo ledeno doba. Nećemo ići tako daleko, ostati ćemo pri činjenicama a činjenice su sljedeće: Hutovo kao i gotovo cijela Europa proživljava jednu od najtoplijih zima u povijesti.

*Naslovna slika: Željko Vukorep

Pročitano 445 puta Poslijednja izmjena dana Četvrtak, 18 Veljača 2016 19:42