HKUD "HUTOVO"

Utorak, 23 Veljača 2016 17:26

Hodočašće Hutovaca u Hrasno - opis puta kojim su prošli Istaknuto

Napisao 
Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

Članovi Hkuda Hutovo i mještani Hutova prošle su godine započeli ili bolje reći nastavili staru tradiciju hodočašća u Hrasno preko Bregutova. Ove nedjelje sedamnaest vjernika uputilo se tom stazom na Križni Put. Iz rukopisa knjige Crvene kućerice (radni naslov) u suradnji sa Stanislavom Vukorepom, donosimo opis puta  kojim su Hutovski hodočasnici došli do Svetišta Kraljice Mira u Hrasnu. Kao i neke zanimljivosti vezane za povijesnu, spomeničku i graditeljsku baštinu Hutovskih brda. Gdje se nekada izvodilo i folklorno opismenjivanje: učilo se lijepo pjevanje, sviranje raznih glazbala i narodnih igara. Brda su napuštana, nestalo je pastira, pjesme i igara, ali je očuvanje kulturne tradicije nastavilo Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Hutovo“.

 

Koliko su Brda bila važna za gospodarstvo Hutova, svjedoči i organizirana akcija 1936. godine, na popravci puta i staza iz Zgrade i Raševića do na prijevoj Bregutovo i dalje. Tijekom akcije organizirano je natjecanje „čiji će alat biti najuredniji“, kada se izađe na Gornja Počivala (odmorište) na Bregutovo. Na kraju akcije „najuredniji alat“ proglašeni su pobjednici dvojica vrijednih majstora, zidar Ivan Konjevod Daničušin iz Dolova i stolar Pero Mustapić Jozić iz Raševića. Oni su nagrađeni tačkama (ručna kolica za provoz rasutih tereta).

Iz Hutova u Hutovska brda izlaze dva konjska puta i tri pješačke staze. Ovom bi prilikom spomenuo put i staze kojim se izlazilo na Gornja Počivala na Bregutovo, kao i stazu koja je s Bregutova vodila do crkve u Donje Hrasno.

Iz Zgrade se izlazilo konjskim putem „uz Glavicu“ na Gornja Počivala. S Kaluža Velikim putomserpentinama (22) uz „Uzođu“ također na Gornja Počivala. Iz Zapolja (stanice) se išlo ulicom (ucrtana je i u vojne karte) u Selo (Raševići) prolazilo se ispred kuće Miše Mustapića (Miškovića ili ti Adžića), nastavljalo dalje preko Kukljica i Gnjile. Dalje je staza išla podno Matanova vinograd u Daničušića brdu, gdje je  napuštala stočnu stazu koja izlazi na Veliki put. Pješačka staza se diže u lijevo brdom na Donja Počivala, gdje su se odmarale drvarice iz Raševića i Kaluža (Perišići). Tu staza ulazi u područjeSerpentina i nastavlja usporedo sa Velikim putem na Gornja Počivala na Bregutovu.

Na Gornjim Počivalima na Bregutovu bilo je odmorište i vidikovac koji se nije prelazio a da se nije zaustavilo, odmorilo i zapjevalo; Oj Hutovo na okuke gojiš cure ko jabuke. Oj Hutovo na okuke gojiš momke ko jabuke. Stari se sa suzama sjete starih vremena i pjesma. Odmaralo se uz put na odmorištima, sastajalo i rastajalo, pjevalo, a poseban je bio događaj u zoru zapjevati i zaveslati božićne pjesme u Božićno vrijeme na Bregutovu. O tome se i danas pripovijeda.  

Tu je neki Hutovac 1925. u živcu kamenu uklesao „Bog i Hrvati“, na spomen tisuću godišnjicu krunjenja kralja Tomislava. Natpis, spomenik, koji bi vi mladi Hutovci trebali pronaći i dostojanstveno obilježiti.

Iznad Gornjih Počivala ostaci su bunkera-stražarnica iz Drugog svjetskog rata, gdje su naši pređi čuvali crtu obrane prema četnicima i partizanima kojima ne dozvoliše da uđu i zauzmu u Hutovo. Tu je svoje položaje povremeno držala i talijanska vojska koja je željezničko „Nazorništvo“ pretvorila u utvrđenu vojarnu.  

 S Gornjih Počivala se nastavljalo Velikim putem do smjerokazne prapovijesne Gomile. Ona je tisućljećima pokazivala ljudima i karavanama pravac kretanja Velikim putom ili putom Soli od Stona prema unutrašnjosti.

Putem kojim je i bosanska kraljica Katarina Kotromanić(1427.? -1478.) bježeći pred Turcima 1463 godine, s pratnjom došla u Hutovo, odmorila  se inastavila  dalje do Stona.

Od prapovijesne gomile (spomenika iz brončanog perioda) odvaja se pješački, stočni put-staza za Šipovce i dalje prema D. Hrasnu.

Od Gomile staza skreće lijevo i na Klancu ulazi u ulicu ispod Priljepa (između dviju trava Zdravka Boke Perišića Konjevoda). Nastavlja dalje Bogušenicom (sjećanje na stari hutovski rod Bogušinović koji se spominju 1428. u Hutovu) dolazi do Jambutine na Počivala.

Odavde se jedna  staza odvaja Prisojem iznad zida i vodi u  Začesminovice, i dalje u In doline.

Od Jambutine staza skreće lijevo uz Nokovića „travu“ na donji Prag i pored Ivišića dola, produžuje na gornji Prag. Desno od staze kod gornjeg Praga ima manja pećina i jambutina. S gornjeg Praga izlazi staza na Kondžilo, gdje je također zidano Odmorište (počivalo).

S Kondžila se vidi Brotnjo u zapadnoj Hercegovini. Niz padine Kondžila raste trava Sprijež kojom su se liječila goveda. Kada goveče oboli, uvlačio mu se nabadalom sprijež  kroz „đerdan“ pod vratom.Sprijež bi „izvuko“ bol sakupljenu u veću bublu, koju bi užarenom iglom prožegli. Korijen ove trave bi se govečetu dalo i u kupusu da ga pročisti.

Staza niz Kondžilo spušta se i nastavlja pored Lipova dola (Ivišića). Produžava ispod Krive doline (Pere Mustapića zv. Brzelj) i nastavlja dalje pokraj čatrnje pok. Mate Previšića.

Preko Vlake (lijevo je kuća Ivišića Konjevoda) i Šipovaca (u starim austrougarskim kartama piše Boškovići) i prolazi pored dola Stijevac nastavlja dalje niz Vlaku „travom“ Ivišića. Prelazi preko tri dola (nekada su obilaženi) pok. Mate Previšića, pa preko velikog Trudnja (gdje je bila Previšića štala) i nakon dvadesetak metara je Krstilo odakle može vidjeti  crkva u Donjem Hrasnu i Njavrine kuće. Dalje prelazi se u Njavrin posjed (kupovina od hutovskih Boškovića) pa ponovo u Previšića travom, pa Ivišića brdom i na dnu njihova brda prelazi se u hrašanjsku granicu (Njavrino brdo) i izlazi na Mejdan. O Mejdanu, gdje su nekada hutovski i hrašanjski momci mejdan vodili, da priupitate jednog Hrašnjaka koji o tome više zna. Staza nastavlja (u dužini oko jedan kilometar) kraj dolova na vlaku, pa k crkvi, ili na Brijeg i pored kuće Vinka Njavre i k crkvi u Cerovicu.

Pok. don Stjepan Batinović župnik Hrasna je za hutovske misare napravio skaline u podzidi Šamatorije, da umorni ne obilaze na kapiju crkovnu.

 Bila je moda, priča Ivka Konjevod (rođ. Raič Đurinović), da se ide s društvom probrda k crkvi u Donje Hrasno. „Ja ne imala vrsnice na Navijalima, pa bi molila Anicu Barakušinu da me ona zove kada pođe k crkvi, da idemo probrda iako je bliže bilo cestom. Je li vam bliže? Rekla bi mi majka, cestom nego probrda? Džaba moda bila, sva mladost išla probrda k crkvi“.

„Pero Previšić zv. Oblan, znao je kada god je išao na Šipovce i sa Šipovca, staviti kamen na put da je lakše ići, pa smo vazda znali kad je Pero prošo“, reče nam Luca Mustapuša Perišića.

Crvene kućerice

Što su Brda značila za gospodarstvo Hutova, vidi se i po graditeljskoj baštini izgrađenoj na području Brda. Tu je bilo petnaest (15) pastirskih kuća (kućerica) i janjila pokrivenih crijepom (još su tri kućerice crijepom pokrivene). Pokrivane crijepom od 1920-tih godina, prošlog stoljeća. To je jedinstven fenomen u Hercegovini, a vjerojatno i dalje, da su pastirske kuće pokrivane crijepom, kada su u okolnim selima kuće još bile pokrivene krovom i kamenim pločama.

*Izvor Crvene kućerice (radni naslov)

Pročitano 593 puta Poslijednja izmjena dana Utorak, 01 Ožujak 2016 12:11